
Umesto uvoda

Programski paket za knjigovodstvo CSYSTEMS
Umesto uvoda
Programski paket za knjigovodstvo CSYSTEMS
Tim na razvoju softverskog programskog paketa CSYSTEMS™ i Open Source Project BAST Business Account Software Technology sistema od 1990-2015 čine:
Programer i Autor:
Slobodan Stanojević Coba, dipl.ing. ovlašćeni računovođa
Koautor i Konsultant:
Miloje Banković Mića, dipl.oec. ovlašćeni revizor Agencija za knjigovodstvo i poreski konsalting Banković
http://www.bankovic-knjigovodstvo.rs
Konsultant:
Dragan Blagojević Blagoje, dipl.ing. elektrotehnike
http://kompjuterskeregistarkaseifiskalniprinteri.dragan-blagojevic.net
Pravni savetnik:
Dragan M. Stanojević, dipl.jur. advokat
Tehnička podrška, IT&S:
Marko Stanojević, oec.
Beta testeri:
Knjigovodstvena agencija Banković Negotin, Knjigovodstvena agencija Konto Kladovo, Most Kragujevac doo, RAPP Zastava Kragujevac doo, Knjigovodstvena agencija Mina Kragujevac, Knjigovodstvena agencija Zlatni Konto Beograd.
U skladu sa najnovijim carinskim propisima, a prema propisima i Zakonu o knjigovodstvu, u programski paket za knjigovodstvo CSYSTEMS™ dodat je 2020 godine program za vođenje carinskog magacina kod proizvodnih i trgovačkih firmi koje imaju registrovan svoj carinski magacin.
Нови Царински закон („Сл. гласник РС” бр.95/2018 – даље: нови ЦЗ или нови закон) ступио јена снагу 16. децембра 2018. године, а његова примена одложена је за шест месеци, тачније за 17.јун 2019. године. Интенција законодаваца је да се у наведеном периоду донесу подзаконски пропи си неопходни за његову примену, као и да се привредним субјектима да довољно времена да сеупознају са свим новинама које доноси нови ЦЗ. Разлог за доношење новог закона је хармонизација српских царинских прописа са прописимаЕвропске уније (у даљем тексту: ЕУ) у овој области, односно усаглашавање са новим царинскимзаконом ЕУ – „Union Customs Code – UCC” у оквиру процеса приступања Републике Србије ЕУ, и топоглавља 29 – Царинска унија. Циљеви доношења новог ЦЗ-а су:
1) прелазак на беспапирно пословање и стварањеелектронског окружења;
2) поједностављење, модернизација и рационализација царинских процедура у складу са потребама савременог пословања;
3) већа правна сигурност, предвидљивост и једнообразност пословања;
4) повећање конкурентности српских привредних субјеката на глобалном тржишту и
5) подизање нивоа безбедности, наплате увознихдажбина и прилива средстава у државни буџет.
21.10.2019
Kako ovaj novi program funkcioniše i na koji način se mogu voditi uvozni poslovi sa upotrebom ili bez upotrebe carinskog magacina možete se informisati iz sledećeg materijala:
0 CARINSKI MAGACIN ULAZ-IZLAZ.pdf
1 CARINSKI MAGACIN (knjigovodstvene varijante 2019).pdf
2 CARINSKI MAGACIN (carina daje objašnjenje propisa za carinska skladista 2011-2013).pdf
3 CARINSKI MAGACIN tumačenje propisa iz arhive Banković 2019.pdf
4 CARINSKI MAGACIN I REEKSPORT (sa primerima knjiženja 2015).pdf
5 CARINSKI MAGACIN (novi carinski zakon 2019).pdf
VELEPRODAJA I MALOPRODAJA ROBE PO CENAMA RAZLIČITIM OD KALKULISANIH VELEPRODAJNIH I MALOPRODAJNIH CENA ZALIHA ROBE, A U SLUČAJU KADA SE NE RADI O ZAKONOM PROPISANOM POPUSTU, RASPRODAJI, AKCIJI I SLIČNO I KADA PRODAVAC NEMA PRAVO NA IZMENU CENA ZALIHA KROZ NIVELACIJU CENA ZALIHA, ODNOSNO KADA PRODAVAC NE POSTUPA PREMA PROPISIMA
Dobar deo trgovaca vrši fakturisanje iz veleprodaje ili prodaju iz maloprodaje po cenama koje su različite od veleprodajnih ili maloprodajnih cena zaliha i pored toga što je to protivno propisima, a zatim naknadno to koriguje vršenjem nivelacija i na druge načine. Ovde je prikazana mogućnost i način takvog rada iz programa za knjigovodstvo CSYSTEMS
KALKULACIJA CENE NABAVLJENE ROBE OD POLJOPRIVRENIKA
KALKULACIJA CENE ROBE SA PRAVOM I BEZ PRAVA ODBITKA PRETHODNOG POREZA (verzija 2018)
Po poreskim propisima koji su stupili na snagu 2018 godine, došlo je do promene u načinu rada kod kalkulisanja veleprodajne i maloprodajne cene robe. Ovde su dati primeri rada po novim propisima a kroz program za knjigovodstvo CSYSTEMS™
Uvozna kalkulacija i kako je napraviti
Kalkulacija za nabavke od poljoprivrednika
Zaokruženje na dve decimale kod kalkulacije cene (prijemnice materijala)
OBRAČUN NEDOVRŠENE PROIZVODNJE
U proizvodnoj firmi kod svakog Proizvodnog Pogona i kod pandana proizvodnom pogonu – kod Građevinskog Gradilišta, na kraju poslovne godine vrši se utvrđivanje iznosa nedovršene proizvodnje (NP), popisom i procenom utrošaka sadržanih u nedovršenim proizvodima u proizvodnom pogonu i popisom i procenom ili obračunom utrošaka sadržanih u nedovršenom građevinskom objektu na Gradilištu.
Ovaj utvrđeni iznos nedovršene proizvodnje (NP) na kraju poslovne godine prenosi se u narednu poslovnu godinu kao iznos nedovršene proizvodnje prenet iz prethodne godine ili kao Preneto Stanje Nedovršene Proizvodnje (PSNP).
Pojam nedovršene proizvodnje može da bude prilično apstraktan kada se pominje u knjigovodstvenoj literaturi i stručnim časopisima. Autori tih tekstova podsvesno polaze od pretpostavke da je to samo po sebi jasno. Međutim, ne samo da nije samo po sebi jasno, već se isti pojam na različite načine tumaču kod standardne proizvodnje a na različite načine kod građevinarstva i drugih sličnih proizvodnji. Zatim, jedna interpretacija je za nedovršenu proizvodnju koja se dobija u procesu proizvodnje koji započinje i završava se u jednoj (knjigovodstvenoj ili fiskalnoj) poslovnoj godini, a druga je za proces proizvodnje koji traje više godina. Ovde sam pokušao da vuzuelno predstavim slučajeve izračunavanja Nedovršene Proizvodnje koji su pokriveni automatskim izračunavanjem i operacijama u programu za obračun proizvodnje CSYSTEMS.
Nedovršena Proizvodnja su u stvari zalihe
Zalihe su deo obrtnih sredstava neophodnih za normalno obavljanje proizvodnje i prodaje, i one omogućavaju da se ovi procesi odvijaju sa minimalnim poremećajima. Za njihovo angažovanje se često angažuju velika finansijska sredstva koja prouzrukuju značajan iznos troškova kapitala. U proizvodnim preduzećima u SAD ulaganja u zalihe predstavljaju približno 20% ulaganja u ukupna sredstva, dok u trgovinskim preduzećima to učešće iznosi oko 30%.
Knjigovodstveno gledano zalihe sasvim sigurno nisu jedina važna stavka u bilansu stanja preduzeća, ali polazeći od interesa zajmodavca one vrlo često predstavljaju ključni faktor u odlučivanju o tome treba li nekom preduzeću dodeliti kredit za razvoj, finansijsku konsolidaciju ili slično.
Zalihe se reprodukuju u periodu kraćem od godinu dana, ili najduže u toku jednog proizvodnog ciklusa. One omogućavaju da se proces proizvodnje i prodaje u preduzeću obavlja normalno, odnosno bez zastoja ili uz minimalne poremećaje.